Izloženost visokim spoljašnjim temperaturama je izuzetno važan segment zdravlja svakog pojedinca, ali, nažalost, nedovoljno cenjen faktor rizika koji doprinosi pogoršanjima i brojnim neželjenim kardiovaskularnim događajima u opštoj populaciji. Kako temperature utiču na naše zdravlje, odgovore smo potražili od načelnice Službe za zdravstveno zbrinjavanje odraslog stanovništva Doma zdravlja Kruševac, doktorke Valentine Milošević.
Tokom leta naš krvni pritisak ima tendenciju smanjivanja i to zbog pokušaja našeg tela da oslobađa toplotu. Pri višim temperaturama šire se krvni sudovi i tako povećava dotok krvi u našu kožu, a samim tim je pojačano i znojenje. Znoj koji isparava povlači i toplotu sa naše kože. Posledica toga je da se povećava broj srčanih otkucaja jer se povećava minutni volumen srca, odnosno količina krvi koju naše srce „ispumpa“ u toku jedne minute. Organizam to kompenzuje smanjenjem protoka krvi najpre kroz bubrege i slezinu.
Kada je spoljašnji vazduh suv, to dobro funkcioniše. Međutim, kada je prisutna velika vlažnost vazduha, onda se znoj zadržava na našoj koži, a temperatura tela dodatno raste. Kada se temperatura vazduha približi temperaturi našeg tela, posebno kada je i vlažnost visoka, srce brže i jače radi da bi pomoglo telu da odbaci toplotu.
Zdrave, mlade osobe imaju dobro razvijene kompenzatorne mehanizme da telo suprotstave toplotnom stresu. Nasuprot tome, osobe starije od 50 godina i pacijenti sa kardiovaskularnim oboljenjima imaju smanjenu toleranciju. Povećan protok krvi kroz kožu, kao i pojačano znojenje, oboleo organizam shvata kao „rasipanje toplote“, što dovodi do brojnih prilagođavanja kardiovaskularnog sistema koja za organizam ne moraju nužno biti pozitivna. Tokom letnjih meseci povećava se broj hospitalizacija zbog akutnog infarkta miokarda ili drugih kardiovaskularnih komplikacija.















Ostavite komentar