Srpska pravoslavna crkva 21. septembra proslavlja Rođenje Presvete Bogorodice – Malu Gospojinu, jedan od najvećih zavetnih praznika.
Na Malu Gospojinu slavi se uspomena na dan kada je u Nazaretu u domu Joakima i Ane rođena Presveta Bogorodica Marija.
Po ocu, bila je od carskog roda Davidovog, po majci od roda prvosvešteničkog. Ana je kao starica rodila kćer Mariju, po blagoslovu Božjem. Upravo je Bog i odredio Mariju da bude majka Isusa Hrista, i zato se slavi kao Presveta Bogorodica.
Scena Roždestva Bogorodice sa Svetom Anom u postelji i novorođenom Marijom u kolevci obavezan je motiv pravoslavnih ikona i srednjovekovnih manastirskih fresaka.
Jedan od najstarijih i najbolje očuvanih živopisa sa motivom Roždestva Bogorodice nalazi se u Kraljevoj crkvi u Studenici, zadužbini kralja Milutina sa kraja 14. vijeka.
Mala Gospojina spada u red praznika posvećenih Bogorodici i nepokretan je, što znači da ima stalno, fiksno mesto u crkvenom kalendaru i označen je crvenim slovom.
Ostali Bogorodičini praznici su Vavedenje, Sretenje, Blagovesti, Uspenje Presvete Bogorodice /Velika Gospojina/ i oni koji obeležavaju uspomenu na događaje iz njenog života, kao što su Pokrov Presvete Bogorodice i Polaganje rize Presvete Bogorodice.
Ostavite komentar