NA DANAŠNJI DAN NATO NAPAO SRJ

24-03-2023

Pre 24 godine, 24. marta 1999. godine u 19 sati i 45 minuta, prvi projektili koje su ispalile snage NATO-a pogodili su ciljeve u okolini Prištine. Agresija NATO, koja je nosila kobno ime “Milosrdni anđeo” trajala je 78 dana.

Intervencija NATO-a je izvršena bez odobrenja Saveta bezbednosti zbog optužbi da srpske snage bezbednosti vrše etničko čišćenje kosovskih Albanaca. Neposredan povod za akciju bila su dešavanja u Račku i odbijanje jugoslovenske delegacije da potpiše Sporazum iz Rambujea. Dan uoči početka bombardovanja Srbije, Ričard Holbruk sastao se sa Slobodanom Miloševićem u Beogradu, kojem je poslednji put predložio da prihvati sporazum iz Rambujea.

NATO je 24. marta 1999. godine u 19:45 časova počeo vazdušne napade na vojne ciljeve u SRJ, da bi se kasnije vazdušni udari proširili i na privredne i civilne objekte. Procene štete koju je imala SRJ kreću se od 30 do 100 milijardi američkih dolara. Кonačan broj izgubljenih života zvanično nije usaglašen. Nezvanično se procenjuje da je poginulo između 1200 i 4000 civila i da je ranjeno više od 12.000 lica. Od posledica bombardovanja je teže i lakše je povređeno oko 6.000 civila, među njima 2.700 dece.

Tokom 78 dana neprestanog bombardovanja, iz Rasinskog okruga poginule su 52 osobe, od kojih 39 vojnih rezervista, aktivnih vojnika i rezervnih policajaca, kao i jedno civilno lice, koji su život izgubili na prostoru Kosova i Metohije. Dve osobe poginule su prilikom bombardovanja mosta u Trsteniku, a 10 civila na Varvarinskom mostu 30. maja. Prve ruševine u Kruševcu, od vazdušnih napada, dogodile su se na drugi dan Uskrsa, u zoru 12.aprila, kada je pogođena Gradska toplana i pogon procesne opreme fabrike "14.oktobar". Posle tog napada, avioni NATO-a na teritoriji grada Kruševca gađali su i most preko Zapadne Morave, kod Jasike, stari most preko Rasine na ulazu u Kruševac iz pravca Dedine, most preko Južne Morave kod Đunisa, fabriku Trajal, stambeni deo na Bagdali. Više hiljada muškaraca iz Kruševca, Aleksandrovca, Trstenika, Brusa, Varvarina i Ćićevca bilo je angažovano u ratnim operacijama na prostoru Kosova i Metohije, najviše kao vojni rezervisti kruševačke Sedme pešadijske brigade, koja je na kraju rata imala 22 poginula vojnika i nekoliko desetina ranjenih. Tokom čitave agresije NATO-pakta 1999. godine u ratnim operacijama na KiM-u bilo je angažovano i više pripadnika iz stalnog i rezervnog sastava Policijske uprave Kruševac. Kruševac je bio i sedište herojske 125. motorizovane brigade, koja je nakon završetka rata dislocirana sa prostora Kosova i Metohije u kasarnu Rasina. Podsećamo da je ova jedinica, tokom agresije, pretprela najveće gubitke od svih ratnih jedinica: 98 poginulih i više od 350 ranjenih. Pamtiće se njihovo herojstvo od prvog do poslednjeg dana u odbrani granice u rejonu karule Košare. Brojni Kruševljani, bili su tokom rata angažovani i u raznim drugim jedinicama vojske i policije, koji su 1999.godine branili zemlju od agresora.




Ukupno komentara 0

Ostavite komentar