Nagle promene vremena nisu samo meteorološki već i sve veći zdravstveni problem. Oscilacije krvnog pritiska, bolovi u kostima, glavobolje najčešći su problemi zbog kojih se, sa svakom promenom vremena, pacijenti javljaju lekaru.
Na nagle promene vremena reaguju i deca, a posebno hronični pacijenti, kod kojih bolest može da se iskomplikuje i bude povod čak i za bolničko lečenje. Obilne padavine proteklih dana, izrazito kišovito proleće i velika isparenja razlog su brojnih zdravstvenih tegoba, koje ne muče samo hroničare, već i one ljude koji pripadaju zdravoj populaciji. Međutim danas skoro da nema čoveka koji ne reaguje na nagle vremenske i temperaturne promene, odnosnoo da nije meteoropata. Vremenske prilike mogu zadati zdravstvene tegobe osobama sklonim određenim bolesnim stanjima: migreničari, akutna bolna stanja i pacijentima sa prethodno registrovanim hroničnim bolestima astmatičari, hipertoničari, reumatičari.
Za razliku od hroničnih bolesti i teških akutnih oboljenja u užem smislu reči, meteoropatija nastaje, traje i prolazi sa vremenskim odrednicama. Simptomi meteoropatije se obično javljaju 24 do 48 sati pre promene vremena, najčešće traju dan ili dva i prolaze kada se organizam prilagodi novim vremenskim uslovima ili te
promene prestanu da deluju.
Kod zdravih ljudi simptomi češće uključuju psihofizički zamor, promene raspoloženja, smanjenu koncentraciju, apatiju, mogu se javiti i bolovi na mestu starih povreda i ožiljaka. Meteoropatska senzacija češće pogađa žene nego muškarce. Nepovoljni vremenski uslovi izazvani elektromagnetnim talasima utiču indirektno na pojačano lučenje hormona stresa i smanjuju produkciju hormona sreće. Tada su moguće anksioznost i glavobolje, a kod osetljivih osoba izraženije manifestovanje tegoba. Stručnjaci navode da se blaže reakcije na promene vremena, kod zdravih i meteosenzitivnih osoba, mogu kontrolisati boravkom na čistom vazduhu, adekvatnom fizičkom aktivnošću i zdravom ishranom.
















Ostavite komentar