Na teritoriji Republike Srbije 7. jula 2025. godine, u periodu od 7 do 19 časova, registrovano je ukupno 628 požara. Od tog broja, 25 je zabeleženo na teritoriji nadležnosti Odeljenja za vanredne situacije u Kruševcu. Rasinski okrug nije pošteđen – svaka opština je tog dana bila zahvaćena vatrom.
Načelnik Odeljenja za poslove odbrane i vanredne situacije grada Kruševca, Dušan Todorović, potvrdio je da je situacija sada stabilnija u odnosu na prethodne dane.
– Trenutno se situacija stabilizovala u odnosu na, da kažemo, jučerašnji dan, a pogotovo na 7. i 6. jul, koji su bili najaktivniji u pogledu pojave požara i njihove ozbiljnosti, usled vremenskih uslova - visokih temperatura i nespecifičnog vetra za naše područje, tog fena koji dolazi sa prostora Afrike – rekao je Todorović.
On je naveo da su požari zahvatili teško pristupačne terene i da su neki lokaliteti morali biti gašeni isključivo fizičkim prisustvom ljudi, bez pomoći mehanizacije.
– U naseljenom mestu Kukljin, tačnije u rejonu Čestarac i potezu Burdelj, gorelo je između tri i pet hektara šume. To je jako nepristupačan teren, morao je fizički da se prođe – nije moglo drugačije da se ugasi – rekao je Todorović.
Posebno rizična bila je i situacija u Gornjem Stepašu, gde se, kako kaže, „front požara u jednom trenutku proširio na skoro pet kilometara dužine, palilo se jedno polje za drugim“.
– Imali smo i požar na pruzi Kruševac–Kraljevo, između naselja Čitluk i Koševi, gde su se zapalili rastinje i drveni pragovi. Nije ugrožena okolina, ali se dim digao i moralo se brzo reagovati zbog železničkog saobraćaja – naglasio je.
U intervencijama su, kako ističe, učestvovale sve gradske službe i brojni subjekti:
– Angažovane su bile snage prema planu zaštite od požara – Behtel Enka, Trajal korporacija, Good Year, javna komunalna preduzeća Vodovod i Komunalac, Policijska uprava Kruševac, Komunalna policija, Dobrovoljno vatrogasno društvo Jasika, specijalizovana jedinica civilne zaštite, kao i ljudi iz sektora za vanredne situacije iz Vrnjačke Banje i Beograda. Ne smemo zaboraviti ni građane, koji su dolazili, prijavljivali i aktivno učestvovali u gašenju – naveo je Todorović.
Todorović ističe da se tačan uzrok požara još ne zna, ali da su vremenske prilike najverovatniji uzrok.
– Do jučerašnjeg dana imali smo skoro mesec dana bez ozbiljnijih padavina. Zemlja je isušena. Temperature dolaze sa juga, iz Afrike. Uz to, imamo zapuštene poljoprivredne površine, nedovoljno ljudi na selu, pa kad požar krene - pogotovo uz vetar - on ide mnogo brže – rekao je.
Objasnio je da običan požar, kada nema vetra, ide brzinom hoda odraslog čoveka – oko četiri kilometra na sat.
– Kada se pojavi vetar, ta brzina se duplira. Zato se požari šire izuzetno brzo i na više lokacija – rekao je.
Poseban problem predstavljaju i dalekovodi na nepristupačnim terenima, gde može doći do varničenja između kablova usled temperature i vetra.
Kao važnu poruku, Todorović je istakao značaj ulaganja u lokalnu zaštitu:
– Vrlo je bitno ojačavati tu infrastrukturu. Ljudi treba da znaju da ako se organizuju, imaće i pomoć – i od lokalne samouprave, i od Republike. Ulaganje u hitne službe skraćuje vreme odgovora i spašava živote. Isto kao i za hitnu pomoć – što pre stigneš, veća šansa da spasiš – zaključio je Todorović.
U požarima su, kako je naveo, zabeleženi i slučajevi izgorelih ili delimično izgorelih stambenih objekata – u Makrešanu, Malom Šiljegovcu, Kobilju i Jasici.
Nadležni apeluju na građane da se uzdrže od paljenja vatre na otvorenom i da odmah prijave svaki požar ili dim, kako bi se izbegle nove katastrofe.
Ostavite komentar