Danas, 30. jula, širom sveta obeležava se Međunarodni dan borbe protiv trgovine ljudima, ustanovljen zahvaljujući rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 2013. godine. Ove godine, uz globalnu mobilizaciju, ističe se snažna poruka: „Trgovina ljudima je organizovani zločin – zaustavimo eksploataciju!“.
U Srbiji su tokom 2024. godine dobijene 184 novih prijave sumnje na trgovinu ljudima, što je najveći broj u poslednjih 6 godina. Međutim, na globalnom nivou, procenjuje se da čak 600.000 ljudi godišnje dospeva u ovaj opasni lanac.
Ovaj oblik kriminala podrazumeva složen sistem u kojem se žrtve iskorišćavaju na razne načine. Lanac trgovine ljudima nije sastavljen samo od kriminalaca, već uključuje i ljude iz različitih društvenih slojeva – vozače taksija, menadžere, farmaceute, pa čak i članove porodice. Trgovci ljudima koriste sofisticirane metode manipulacije, kao što su lažni oglasi za posao ili turističke ponude, čime bez mnogo truda privuku potencijalne žrtve.
Iako je novac često motiv, u mnogim slučajevima trgovci ljudima zadovoljavaju vlastite interese koji nisu nužno materijalni. Iako se najčešće misli da je eksploatacija povezana sa seksualnim zlostavljanjem, ona uključuje i prinudni rad, prošenje, izvršenje kriminalnih dela, prinudne brakove, pa čak i vojnu eksploataciju, u kojoj deca bivaju obučena za ratne sukobe.
Kuriozitet u poslednjih nekoliko godina je porast broja muških žrtava, koji su često izloženi prinudnom radu, što je promena koje zaslužuje dodatnu pažnju.
Iako je trgovina ljudima često povezivana s nasiljem, nije svaki trgovac ljudima neprijatan ili zastrašujući. Metode vrbovanja variraju i nisu uvek nasilne, već mogu biti zasnovane na manipulaciji i obmanama. Poznato je da žrtve često padnu u zamku kroz oglase za posao ili ugledne turističke ponude.
Jedna od najvažnijih činjenica koju treba imati na umu je da socijalni status ili ekonomska situacija žrtve ne igraju ključnu ulogu u procesu vrbovanja. Trgovina ljudima ne bira, ona može pogoditi svakog, bez obzira na poreklo, starost ili društveni status.
U poslednjim godinama, povećana je svest o ovom globalnom problemu. Brojne organizacije širom sveta sprovode kampanje, stvaraju edukativne filmove i organizuju različite inicijative s ciljem podizanja svesti o trgovini ljudima. Cilj je informisati ljude svih starosnih grupa i apelovati na zajedničku odgovornost u borbi protiv ovog globalnog zla.
Stručnjaci i organizacije pozivaju građane da se ne boje da prijave trgovinu ljudima. Ukoliko ste svedok sumnjivih aktivnosti ili imate informacije koje mogu pomoći, možete se obratiti na Astra SOS telefon: 011 785 0000 / 0800 101 201.
Inače, izrada Zakona o suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava započela je u oktobru 2024. godine, a Nacrt zakona, čiji je predlagač Ministarstvo unutrašnjih poslova, predviđen je Programom za borbu protiv trgovine lјudima u Republici Srbiji za period 2024–2029. godine, koji je Vlada usvojila 20. marta 2024. godine, zajedno sa Akcionim planom za period 2024– 2026. godine.
Ostavite komentar