Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 20. januara, obeležavaju praznik Svetog Jovana Krstitelja, jednog od najvećih hrišćanskih svetaca, poznatog i kao Jovan Preteča.
Praznik Svetog Jovana neposredno je vezan za Bogojavljenje, jer je, prema hrišćanskom predanju, upravo 19. januara Jovan krstio Isusa Hrista u reci Jordan, zbog čega je i nazvan Krstiteljem. Ime Preteča potiče iz verovanja da je on najavio Hristov dolazak i pripremio narod za njegovo učenje.
Sveti Jovan uživa naročito poštovanje među Srbima. U narodu je vekovima prisutan običaj da se molbe „pojačavaju” rečima: „Kumim te Bogom i Svetim Jovanom”, što svedoči o dubokom poverenju u njegovu pravednost i snagu zagovora. Takođe, veruje se da je ovaj svetac uzor čestitosti i poštenja, zbog čega se na njegov dan ljudi bratime i kume, učvršćujući prijateljstva i duhovne veze.
Poznata je i narodna izreka: „Nad Jovanom višeg i pribranijeg nema”.
Sveti Jovan se slavi i kao krsna slava, a prema procenama, po broju svečara u Srbiji nalazi se na četvrtom mestu. U krajevima gde je sačuvan običaj proslave imendana, današnji dan praznuju svi koji nose ime Jovan ili Jovana.
Narodna verovanja kažu da Sveti Jovan stoji na „Jovanovoj straži”, odnosno na ulazu u zagrobni život, gde dočekuje i propušta duše umrlih. Smatra se zaštitnikom brojnih zanata i zanimanja, među kojima su pevači, muzičari, krojači, kožari, krznari, vunari, gostioničari, ali i zatvorenici, osuđenici na smrt, kao i oboleli od epilepsije. Takođe je zaštitnik Malte, Jordana i mnogih gradova širom sveta.
Jovan Krstitelj bio je jevrejski asketski propovednik iz 1. veka, koji je pozivao ljude na pokajanje i okretanje Bogu, a njegovo delovanje imalo je snažan odjek u tadašnjem društvu. Najpoznatiji je po krštenju Isusa Hrista. Stradao je mučeničkom smrću – po nalogu galilejskog vladara Iroda Antipe odrubljena mu je glava tokom rimskog protektorata nad Palestinom.
Zanimljivo je da Svetog Jovana poštuju i muslimani, koji ga u islamskoj tradiciji poznaju kao proroka Jahju ibn Zakariju.
Godine 2010. bugarski arheolozi pronašli su deo moštiju Svetog Jovana Krstitelja na ostrvu Sveti Ivan kod Sozopola, u nekadašnjoj Apoloniji, za koje se verovalo da su izgubljene nakon turskog osvajanja Carigrada.
Sveti Jovan Krstitelj u hrišćanstvu se poštuje kao svetac, pustinjak i mučenik, jedan od najznačajnijih prethodnika Isusa Hrist.















Ostavite komentar