„ČISTA REKA – ČIST VAZDUH“ : OČUVANJE REKA KAO USLOV ZDRAVE ŽIVOTNE SREDINE U KRUŠEVCU

S.S. 06-02-2026

Projekat „Čiste reke, čist vazduh“, koji „Pobeda“ realizuje u saradnji sa Ministarstvom informisanja i telekomunikacija , nastavlja da otvara važna pitanja zaštite životne sredine na lokalnom nivou. Nakon tekstova posvećenih zagađenju vazduha i uticaju industrije i saobraćaja na kvalitet života, ovog puta fokus je na rekama i vodotocima na teritoriji grada Kruševca – njihovom stanju, zaštiti i odgovornosti svih aktera.

Grad Kruševac leži u slivu Zapadne Morave, jedne od najznačajnijih reka centralne Srbije, dok kroz samo gradsko područje protiče Rasina, sa svojim pritokama i brojnim manjim vodotocima. Ove reke predstavljaju prirodno bogatstvo, ali i osetljiv ekosistem koji je godinama izložen pritiscima urbanizacije, poljoprivrede i ljudske nebrige.

Najčešći oblici zagađenja odnose se na ispuštanje otpadnih voda, plastični i komunalni otpad, kao i na divlje deponije uz obale manjih reka i potoka. Iako su u poslednjim godinama preduzeti koraci u uređenju korita i čišćenju priobalja, problemi su i dalje prisutni, posebno nakon obilnih padavina, kada se otpad iz naselja sliva u vodotokove.

Tokom obilaska priobalja Rasine, razgovarali smo sa više građana koji redovno borave pored reke. „Često šetam ovde sa unucima. Lepo je što postoji staza, ali kad vidite flaše i kese u vodi, zapitate se gde nam je svest“, kaže Dragica P., penzionerka. Sličnog mišljenja je i Aleksandar M., rekreativac: „Mislim da je stanje bolje nego pre deset godina, ali to nije razlog da se opustimo. Ako svako od nas baci jednu kesu manje, već smo uradili nešto.“

U prethodnim tekstovima ovog serijala, predstavnici Gradske uprave ukazivali su da se zaštita reka sprovodi kroz sistemske mere – kontrolu zagađivača, uređenje rečnih korita, uklanjanje divljih deponija i unapređenje kanalizacione mreže.

Međutim, kako ističu i sami građani, institucionalne mere nisu dovoljne bez aktivnog učešća lokalne zajednice. „Nije sve do države. Videla sam ljude kako namerno bacaju smeće u reku“, kaže Jelena S., mlada majka. „Ako hoćemo čiste reke i čist vazduh, moramo prvo da krenemo od sebe.“

Zaštita reka direktno je povezana i sa kvalitetom vazduha, zdravljem stanovništva i opštim kvalitetom života. Očuvani vodotoci znače manje zagađenja, više zelenih površina i potencijal za razvoj rekreacije i turizma. Projekat „Čista reka, čist vazduh“ ima za cilj da upravo na to ukaže – da su prirodni resursi zajednička odgovornost i da njihovo očuvanje zahteva kontinuiran rad, dijalog i svest svih građana.

Ovo je osmi tekst u okviru projekta koji „Pobeda“ realizuje uz podršku Ministarstva informisanja, sa namerom da se teme zaštite životne sredine zadrže u fokusu javnosti i podstaknu konkretne promene u lokalnoj zajednici.

Reka Rasina – životna arterija Kruševca

Reka Rasina je najznačajniji vodotok na teritoriji grada Kruševca i jedna od važnijih pritoka Zapadne Morave. Izvire na obroncima Goča i Željina, a nakon toka dugog oko 90 kilometara uliva se u Zapadnu Moravu kod sela Makrešane. Kroz Kruševac Rasina protiče centralnim gradskim područjem i predstavlja prirodnu i prostornu osovinu grada.

Tokom istorije, Rasina je imala važnu ulogu u snabdevanju vodom, razvoju naselja i poljoprivrede, ali i kao mesto okupljanja i rekreacije. Danas je njen potencijal prepoznat kroz uređene šetališne staze, zelene površine i sportsko-rekreativne sadržaje duž obala.

Ipak, Rasina je godinama izložena zagađenju, pre svega usled ispuštanja otpadnih voda, uticaja poljoprivrede i nesavesnog odlaganja otpada. Poseban izazov predstavlja očuvanje kvaliteta vode u urbanom delu toka. Zaštita Rasine smatra se jednim od ključnih ekoloških prioriteta Kruševca, jer njeno stanje direktno utiče na Zapadnu Moravu i širi vodni ekosistem.




Ukupno komentara 0

Ostavite komentar