Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Proroka, Preteče i Krstitelja, jedan od velikih praznika posvećenih svetitelju koji je najavio dolazak Isusa Hrista i krstio ga u reci Jordan.
Svetom Jovanu Krstitelju tokom godine posvećeno je šest praznika, a Usekovanje se obeležava kao dan njegovog stradanja. U narodu je ovaj praznik poznat i kao Jesenji Sveti Jovan, Jovan Glavosek ili Jovan Sekovan.
Praznik podseća na događaj iz vremena vladavine Iroda Antipe, koji je, prema hrišćanskom predanju, naredio pogubljenje Svetog Jovana Krstitelja. Jovan je javno osuđivao Irodov grešni život i njegovu vezu sa Irodijadom, ženom njegovog brata, zbog čega je najpre bio zatvoren.
Prema jevanđelskom predanju, tokom Irodove gozbe, Irodijadina ćerka Saloma svojom igrom zadivila je Iroda, koji joj je obećao da će joj dati šta god zatraži. Po nagovoru majke, zatražila je glavu Svetog Jovana Krstitelja. Irod je naredio da Jovan bude pogubljen, a njegova glava doneta na tanjiru.
Telo Svetog Jovana sahranili su njegovi učenici u Sevastiji, dok je njegova glava sakrivena. Hrišćanska tradicija govori o njenom kasnijem pronalasku, a uspomena na ta otkrića obeležava se posebnim praznicima.
Datum Usekovanja povezuje se sa 29. avgustom po starom kalendaru, kada je osvećena crkva koju su u Sevastiji, na mestu gde je Sveti Jovan bio sahranjen, podigli car Konstantin i carica Jelena.
Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja vernici poste. Posebno se naglašava strogi post, a prema običaju praktikuje se i takozvano suhojedenje – konzumiranje nekuvane, suve posne hrane. Ukoliko praznik pada u subotu ili nedelju, post se razrešava na ulje i vino.
U narodu postoje i brojni običaji vezani za ovaj dan. Jedan od njih je izbegavanje hrane i plodova crvene boje, kao podsećanje na stradanje Svetog Jovana, kao i običaj da se na ovaj dan ne jede iz tanjira. Takođe, vernici nastoje da ne obavljaju teške fizičke poslove.
Tradicionalno se odlazi u polja i beru lekovite trave, dok se vodi računa da se ne obavljaju poslovi vezani za semenje.
Praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja obeležava se i kao krsna slava, a u pojedinim krajevima održavaju se i vašari.
Sveti Jovan nazvan je Krstiteljem jer je krstio Isusa Hrista na Jordanu i u njemu prepoznao Sina Božijeg. U crkvenom predanju poznat je kao Preteča jer je propovedao pokajanje i pripremao narod za dolazak Spasitelja.
Njegova poruka bila je poziv na promenu života i povratak Božijim zakonima, zbog čega se njegovo stradanje u hrišćanstvu smatra svedočanstvom istrajnosti u istini i veri.
Zanimljivo je da je upravo na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, 1914. godine, rođen patrijarh Pavle, jedan od najpoznatijih poglavara Srpske pravoslavne crkve.
Za vernike ovaj praznik predstavlja dan molitve, posta i sećanja na Svetog Jovana, ali i podsećanje na značaj istrajnosti u veri, pravdi i istini.















Ostavite komentar